PITANJA, SAVJETI I KOMENTARI

Ako tražite hi-fi savjet, želite komentirati Audio puls ili hi-fi generalno, šaljite sve upite putem maila. Na nepotpisane upite ne odgovaramo. Ne odgovaramo za dane odgovore, oni se daju u dobroj vjeri. Zadržavamo pravo sve primljene mailove prije objave editirati ili skratiti.
Nagradite one koji VAMA ovdje daju savjete i daruju svoje znanje. Donirajte Udrugu Audio Puls. Na uplatnici kao primatelj upišite Udruga Audio puls, žiro HR4724020061100468644, opis plaćanja donacija. Bilo da se radi o donaciji u iznosu 100 ili 1.000 kuna, svaka je donacija jednako vrijedna. Hvala.

SLAGANJE HI-FI SUSTAVA

Poštovani,

želio bih si nabaviti svoj prvi hi-fi sustav. Pokušavam se informirati čitajući po forumima i na vašim stranicama, ali što više proučavam ostajem još više zbunjen, što odabrati, kako kombinirati komponente, koje kabele uzeti, a da bude dobro i ne preskupo. Naime, sustav bih si stavio u sobu površine cca 16 m2, budžet oko 7.000 kn može nešto više od toga. Gledao sam zvučnike Monitor Audio Bronze BX2, (što mislite o istima, te da li preporučate nešto drugo?) samo ne znam s kojim komponentama ih kombinirati.

Bio bi Vam jako zahvalan na preporuci.

S poštovanjem,
Goran
goran.krivanek (A) gmail.com

ODGOVOR:
Ako od nas očekujete konkretan savjet s konkretnim Hi-Fi uređajima koje biste trebali kupiti, dobiti ga nećete. Vaš je zadatak da uložite vremena i truda, da obiđete Hi-Fi trgovine i da unaprijed telefonski zamolite osoblje da vam složi sustave u rangu do tisuću eura. Sa sobom ponesite CD na kojemu se nalazi npr. pet pjesama i taj CD poslušajte na što više sustava, a ponesite i tekicu u koju ćete upisivati slušne dojmove. To je jedini ispravan put. U protivnom vam se može dogoditi da nabrzaka nešto kupite, a mjesec dana kasnije biste mogli glavom lupati u zid i žaliti zbog preuranjene i pogrešne kupnje.

KABELI NISU BITNI?

Pozdrav,

rado pročitam što se piše na Audio pulsu, pa me zanima što bi vi rekli na ovaj tekst: www.roger-russell.com/wire/wire.htm ?

Naime za Rogera kabeli nisu bitni, naravno da je bitno da mogu prenijet određenu amperažu, pogotovo ne strujni gdje se ja u potpunosti slažem. Nisam mogao doći sebi kad sam vidio koliko strujne kabele ljudi plaćaju... najbolje da s trafo stanice provedu jedan poseban ako im je to bitno.

Trenutno radim na jednom diy projektu s b&o ice-power 250ASP mono-blokovima, planiram se poigrati s little dot VII se kao tube preamp, HRT music streamerom HD... Zvucnici su paudio.hr/cx-8/, jedina stara komponenta sistema. Moguće da i njih promjenim kad nađem vremena za to, a možda i ne jer oni se meni dosta sviđaju tako da sam manje više odlučio s komponentama. Ali odabir kabela mi zadaje glavobolju, koji usb 2.0 (ali čisto sumnjam da između nijh postoji velika razlika osim ogromne razlike u cijenama). Koji interkonekt, balansirani ili nebalansirani? Možda najbolje profesionalni mikrofonski pa sam terminirat itd... Već sam naručio neke kabele. Muči me pitanje koliku bi ulogu uopće mogli imati kabeli kad već namjeravam koristit nezahtjevne zvučnike sa stabilnim pojačalom, vjerojatno innerconnect bi mogao imati najveću ulogu. Trenutno sam odabrao balanisirani qed qunex 1, 3-4 metra.

LP
Ivo Monkovic
i_monkovic (A) yahoo.com

ODGOVOR:
Velika je količina teksta na linku koji ste poslali. Mogu prokomentirati dijelove teksta koje sam letimično pročitao...
Da li se kabeli čuju, da li kabeli čine razliku u zvuku sustava? Da. Što je Hi-Fi sustav na višem nivou, razlike u zvuku će biti veće (i obratno). Da li audiofili griješe kada kabele upotrebljavaju za ekvilizaciju zvuka svog sustava? Da. Da li je kompletna priča oko kabela prenapuhana? Da. Kolika je uloga marketinga? Velika (u kombinaciji s laskavim recenzijama u različitim "referentnim" svjetskim časopisima kojima se (slijepo?) vjeruje). Da li kabel mora biti skup da bi bio dobar? Ne. Da li današnji kabeli u globalu imaju prenapuhane cijene? Da. Da li tu ima i prodavanja magle? Da. Ima li i mitologije, u kombinaciji s jakim marketingom? Ima, dovoljno je da pogledate npr. američki Nordost koji je svojim top modelima kabela dodijelio imena iz nordijske mitologije (Odin, Valhalla, Thor, Frey...) ne bi li se u kupčevom mozgu unaprijed stvorila predodžba o božanskom zvuku tih kabela. Sve su to stvari (šminkerski izgled, napumpana masa uređaja, egzotičan naziv nekog modela...) koje skreću fokus s najvažnije stvari - zvuka.
Da li će prosječni audiofil radije potrošiti svoj novac (sto eura, petsto eura, tisuću eura... - nebitno) na kupnju kabela, nego da si sredi akustiku slušaonice (ili da za iste novce kupi nove vinile ili CD-ove)? Da. Da li ja mislim da je to ispravan pristup? Mislim da nije.
U tekstu koji navodite se spominju i različiti materijali koji se koriste kao kabelski vodiči (srebro, bakar, zlato, aluminij...). Ja sam s godinama shvatio (iako se često kaže da srebrni kabeli imaju otvoren i detaljan zvuk, a bakreni kabeli imaju zagasitiji zvuk - a to često i nije istina) da uopće nije presudno da li kabel ima srebrne ili bakrene vodiče, veći utjecaj na zvuk kabela ima npr. geometrija kabela (a i proizvođači to znaju).
Balansirani (XLR) ili ne balansirani (RCA) kabeli? Za mene nema dileme - nebalansirani. Balansirani kabeli pripadaju profesionali gdje se upotrebljavaju kabeli dugački desetke metara. U kućnom hi-fiju, gdje su interkonekti u pravilu dugački 1 metar, nema smisla upotrebljavati balansirane kabele (iznimka su tek full balansirani uređaji, a njih nema mnogo). Zašto i kako audiofili (često?) upotrebljavaju balansirane kabele? Pretpostavljam da dio razloga leži u činjenici da su taj stav nametnuli neki mediji. Dio razloga leži i u činjenici da XLR izlazi npr. na CD playeru imaju jači signal nego što ga ima RCA izlaz. Npr. CD player Audio Aero Prima ima XLR izlaz od 4.4 V, dok RCA izlaz na istom playeru ima 2.2 V. I onda naravno da će, zato jer je glasniji, XLR kabel zvučati bolje od RCA kabela na takvom playeru, a sve bi se stvari u hi-fiju uvijek morale uspoređivati na istoj glasnoći (SPL metar je uređaj koji bi morao imati svaki audiofil, ne košta mnogo; a nemaju ni mnogi profesionalni audio recenzenti).
U navedenom se tekstu spominje i Fry Baby (u rubrici "Wire conditioner"), radi se o uređaju koji smo na Audio pulsu recenzirali prije nekoliko godina (LINK 1 LINK 2), osobno mogu potvrditi da se radi o izvrsnom uređaju koji vrijedi svake lipe.
Po meni, autor navedenog teksta previše inzistira na terminu "not measurable". Naravno da u hi-fiju nije sve mjerljivo. Međutim, glazba (ili Hi-Fi sustav, nebitno) se sluša s ušima, a ne s mjernim instrumentom. Bitno je da znate što čujete, da niste podložni auto sugestiji. Na kraju balade, nije bitno da li imate XLR ili RCA kabel, nije bitno da li imate skup ili manje skup Hi-Fi sustav - bitno je da znate što želite, da ste zadovoljni s onim što imate i da uživate u dobrom zvuku i glazbi.
Marko Pecotić, Audio puls

ZVUČNIČKI KABEL

Poštovani,

Zamolio bih Vas za vaše cijenjeno mišljenje i preporuke. Naime, nedavno sam obnovio svoj glazbeni setup, te glazbu slušam na slijedećoj opremi. CD player je Rotel rcd -1072, pojačalo je Rotel RC1070 (pramp) i RB 1070 (izlaz), a zvucnici su Focal 836w.

Eh sada, mjenjao bi i zvučnički kabel jer je postojeći neprimjeren. Zanima me što je vaša preporuka za ovaj sistem i da li bi Van Den hul cs 122 zadovoljio.

Volim otvoren, dinamičan zvuk, s dosta detalja i to sa ovim setupom imam. Eventualno bi dodao možda malo topline i više basa (ali samo malo) pa me zanima da li bi ovaj kabel to donio.

Isto tako zamolio bih vas da li bih išta dobio da RB-1070 zamjenim jačim modelom RB-1080?

Hvala na savjetima.

LP
Toni
habu.one (A) gmail.com

ODGOVOR:
CS-122 je kabel koji je blagog, možda i mlakog zvučnog karaktera. Generalno, to znači da mu nedostaje više dinamike i autoriteta. Visokotonsko područje je zatvorenije, a bas području nedostaje više autoriteta i čvrstine što može dobro leći u sustav ako želite čuti više volumena i mesa u basu (a na štetu definicije). Sve skupa, to nije neutralan kabel, mogao bi dobro leći u sustavu koji ima problema s oštrinom u zvuku.

SOLARNE ERUPCIJE I KOZMIČKO ZRAČENJE (LINK)

Dragi Dalibore i dragi high end prijatelji,

ne znam koliko je komentara iz Makedonije u vezi tvojih tekstova, ali moram ti reći da ih ja redovno pratim i zaista se u skoro potpunosti slažem s tobom.

Pa gdje smo sada u 21 veku? Jedno od glavnih pitanja za mene je: "Gde je onaj divan audiofilki zvuk koji treba izravno preneti zvuk koncertne dvorane" ?

Ja sam već dugih nešto više od 30 godina u high fiju ili high endu. Promenio sam mnogo sistema i kombinacija ali interesantno je da obzirom da ja sviram klavir svaki put kada kupim neku novu komponentu ili više njih prvo pustim Rahmanjinov koncert u C molu (famozni Rubinstein kao pijanist), zatim deo njega i sam odsviram (bar onaj deo koji ja mogu odsvirati). I gle nekako kako prolazi vreme i izlaze sve skuplje i robusne komponente, ne dobija se takva blizina i toplina kao što bi očekivali osobito u odnosu na cene (gde ode onaj poznati izraz iz Engleske koji je vladao sedamdetetih i osamdesetih godina "value for money"). Moram biti iskren i reći da kod nekih zaista divnih zvučnika kao sto su Avantgard, sam bio najbliže, ali da li ovo ludilo u cenama i ova cenovna politika proizvođača zaista zaslužuje da jednostavno se više piše o ovoj temi.

Makedonija, bez obzira što je mala i relativno siromašna zemlja, je interesantan primer novih trendova u muzičkoj industriji. Došli smo u stanju da sistem koji je jevtiniji od 50.000 eura se komentariše kao zvuk koji nije "dubok", "mek", "trodimenzionalan", "ne-slikovit"... Interesantno da ljudi koji obično komentiraju su ljudi koji niti jednom nisu bili na koncertu klasične muzike, posebno ne u nekoj kvalitetnoj koncertnoj dvorani, a pojave se na džez festifalu u Skoplju da bi samo bili viđeni. Ali to je pomodarstvo i ludilo 21 veka.

Nadam se da ovaj tip foruma i razgovora može malo uticati na svest ljudi ali i na proizvođače.

Srdačan pozdrav i Skoplje
Sajkovski Aleksandar
sajkovski.aleksandar (A) gmail.com

SOLARNE ERUPCIJE I KOZMIČKO ZRAČENJE (LINK)

Poštovani Dalibor Kovač,

čitao sam Vaše uvodne komentare u vezi izjave španjolskog audio portala matrixhifi i ne mogu se suzdržati da Vama ne repliciram a radi se o sledećem: Vi kao vrsni audiofil i recenzent, Ja Vas u navedenom tekstu ne mogu prepoznati, Vaša razmišljanja i konstatcije su zbunijuća - megu tvoim rečima se može prepoznati ljutnja, mržnja i želja da se naudi Audio industrii preko pisane reči, priznali ste da je u osnovi INTERES i ne želite se pomiriti sa time da vise nema ništa za badava, Hi Fi izlagači i Audio Kuće ne daju đaba kablove, urede na testirane i sad ste našli modus kako da preko saku gluhih audofila donesete VELIKI ZAKLUčAK i bacate drva i kamenja po stvaraocima i napredku u Audio industriju. Sa ovakim tekstom se omalovažili Vaše kolege koi čitav život pišu review za referentne časopise Sterefille, apsolutsound, Stereoplay, HiFi Choice i da ne nabrajam i u afektu ste napisali 4 ipo stranice teksta i izigravate neki Souden.

Nas Audiofile nazivaš pasivna grupacija impresionirana tehničkim karakteristikama, Da jž Vama kazem, ja sam generacija 1953 i u Hi Fi ju sam 34 godine, promenio sam tone robe, počeo sam sa Sansui D5 integriranim pojačalom i zvučnike Dinaudio samogradnja sa (D28 i D54 drajverima), sada imam Jeff Rowland 112, Nat Signature preamp, Sonus Faber Guranieri memento, slušam muziku preko kompjutera na dac i još mi nije OKO NAMIRENO, Uvek sam pratio šta je novo po HiFi časopisima i radovao sam se novinama iako većinu stvari navedenih nisu mi bile dostupne i ako je sve dostupno onda nema radosti i onda ulazimo u apatiju. Dat ću primer: zavežemo oči Špancu i vozimo ga jedan krug u Fići i jedan krug i Mercedesu i čovek ne može da prepozna gde je bila bolja vožnja he he.

Možda ovo nisam ja ali šta je tu je.
Pozdrav, Milan Karaga
mkaraga (A) gmail.com

ODGOVOR:
Baš suprotno. Mi ovaj naš hobi volimo, on je predivan. Nemamo baš nikakve zle namjere, ljutnje ili mržnje. Mi pokušavamo hladne glave sagledati stvari u ovom našem hobiju. Pokušavamo pokazati da ne morate potrošiti čitav imetak da dobijete vrhunski zvuk, pokušavamo ukazati na činjenicu da na tržištu ima i mnogo skupih a loše zvučečih uređaja. Pokušavamo ponuditi drugačiji pristup, pokazati da stvari baš i nisu tako bajne kako se to prikazuje. Mi ne pišemo o tome da su svi uređaji na tržištu savršeni, takvih medija (što tiskanih časopisa, što web portala) već ima sasvim dovoljno. I pritom ne tvrdim da smo uvijek u pravu, mi nismo ni gurui ni zlatnouhi, ali poanta je da pišemo slobodno, slobodne ruke, bez utjecaja od strane treće osobe koja bi imala utjecaj na naše pisanje. Vi se niste baš nikada zapitali kako i zašto su časopisi prepuni uređaja s 5 zvijezdica? Da li vi zaista mislite da su svi ti uređaji baš tako dobri?
Međutim, nije problem samo u medijima (što tiskanim časopisima, što web portalima), problem je i u audio industriji. Ta industrija je postala nakaradna i bez osjećaja za ikakav razum, high-end audio sam sebe uništava s pumpanjem cijena u nebeske visine, a cijela priča s tim cijenama je postala i neukusna.
Dovoljno je da bacite oko na neki drugi hobi, npr. na DSLR fotoaparate. Usporedimo li DSLR branšu s ovim našim hobijem, lako ćemo zaključiti da je DSLR branša zdrava, dok je naša branša bolesna. Kvalitetni DSLR fotoaparati su iz godine u godinu sve povoljniji, a broj kupaca raste; audio uređaji su iz godine u godinu sve skuplji, a broj kupaca pada. Primjerice, za 2 tisuće eura možete kupiti vrlo ozbiljan npr. Nikon fotoaparat (tijelo + objektiv); za navedeni iznos u našoj branši možete kupiti... kabel? Da li je to vama normalno?
Marko Pecotić, gl. urednik

SOLARNE ERUPCIJE I KOZMIČKO ZRAČENJE (LINK)

Poštovani!

Drago mi je da govorite o ovoj, može se zvati, tabu temi. Nadam se da je već mnogima jasno da hi-fi sistem ne mora da košta desetine 1000-eura da zvuči dobro...

Samo tako nastavite!
Želim Vam sve najbolje.
Lp,
Tomek Károly
fujilabor (A) invitel.hu

PRIČA O GRAMOFONU

Ova priča iz audifilske povjesti je još uvijek nečija sadašnost... nemojte ništa silom - uzmite samo veći čekić!

Naravno, nisam mislio doslovno. Je, ali i čekić vam može zatrebati. Zašto? Ako se želite vratiti vašim starim, audifilski očuvanim kolekcijama gramofonskih ploča...

Ne, priču bih počeo na nešto neobičniji način.

Tijekom minulog 'xxx' rata na ovome dijelu Balkana, moj drugar Damir, provjereni sarajevski audiofil, kao i većina nas podalje i oko samog Sarajeva, morao je spašavati goli život i sve ono što je smatrao neophodnim za preživljavanje u tim ratnim okolnostima. On je spašavao svoje gramofonske ploče, kazete, nešto cedea... i svoj MUZIČKI CENTAR. I uspio je.Kako u tim ratnim uvjetima i teško podnošljivi okolnostima najčešće nije bilo vode, hrane, ogrijeva, struje... E, struje! To je za Damira bio najveći problem. Ne zbog toga što nije mogao slušati muziku (muzika nam je malo manje nedostajala od...) već što je taj njegov MUZIČKI CENTAR bio lagerovan/sakriven u neadekvatnim i za tehniku nenamjenskim uvjetima. Kada je došao mir svi smo bili sretni i puni životnih isčekivanja... Damir je bio tužan - njegov MUZIČKI CENTAR nije bio isparavan: van upotrebe, uticaj vlage, pritisnut drugim stvarima... Poginuli, ranjeni, žeđ, glad, snajperski hici, granate... sve je to Damir preživio, ali gubitak muzičkog centra...

Rat je dokinuo predhodni socijalistički društveno-politički sistem i radničko smoupravljanje, a kako je Damir bio „običan radnik“, teško je bilo očekivati da kao dijete iz mješanoga braka u novoj dejtonskoj Bosni i Hercegovini dobije bilo kakav ozbiljniji posao... i kupi – zna se šta!

Čuli smo se nekoliko puta telefonom – preživljavao je čisteći haustore, čuvajući noću kafiće, konobario... i kupio je nešto od neophodnih polovnih/korištenih muzičkih komponenti...

Kada smo se nakon dužeg vremena sreli – pohvalio mi se novostečenim komponentama: RIZ tjuner, Transiwatt 80, Jamo zvučničke kutije i Marantz CD 54. Veličanstveno – sve ispravno i bezprijekorno radi. Poželio je još samo gramofon. Kako je još čuvao svoj MUZIČKI CENTAR, brzo smo shvatili da bi se gramofon iz istoga mogao uspješno koristiti za izradu samostalne komponente i "čupanje" gramofona van iz muzičkog centra... Odlučili smo se i prihvatio sam se posla. Doduše, čekić mi nije zatrebao, ali...

Kako autor ovoga teksta nerado koristi eufemizme, prijedlog za izradu gramofona kao samostalne komponente vađenjem istog iz, takozvanih, muzičkih centara - namjenjen je „siromašnijim audiofilima“. Naravno, ukoliko je „takovo što“ ostalo kao dio „porodične ostavštine“ njihovih ata, tata, stričeva, ujaka...

Nije mi namjera ući u tehničke detalje već samo primjerom pomoći da za reletivno malo novaca i nešto više uloženog truda možete doći do valjane komponente koja će dugotrajno služiti i donijeti vam još dosta audiofilskog zadovoljstva i sreće u...

Prilikom demontaže/vađenja gramofona/šasije morate biti obazrivi: gramofon/gramofonska šasija je vrlo osjetljiv elektomehanički sklop vezan pupčanom vrpcom za muzički centar. Odvojite napajanje konrolera/motora te krenite pažljivo u demontažu. Već vam se samo kaže da će te morati odraditi novi sklop za napajanje i pogon gramofona. Ukoliko je kontroler motora na zajedničkoj ploćici sa elektonskim komponentama muzičkog centra, morati će te raditi i kontroler motora. Bilo bi najbolje da tu fazu prepustiti starijem prijatelju ( ukoliko ih još imate ) audiofilu koji ima dovoljno znanja iz elektotehnike i elektronike.

Fotke koje prate ovaj tekst su načinjene mobitelom, jer i autor ovoga projekta je „siromašniji audiofil“ - nema fotoaparat, no smisao projekta je uočljiv i jasan onima kojima se obraća...

Audiofili - živi, zdravi i sretni (s malo) bili!

Autor projekta i teksta: Branko Filipović, Travnik - BiH
makdigi (A) hotmail.com

Slijedi par fotografija ovog projekta...











NOVI ZVUČNICI

Poštovani!

Sviđa mi se vaša stranica ponajprije zbog objektivnosti vaših savjeta. Drago mi je da ne "poštujete" samo skupe komponente, nego da imate dobre savjete i za one koji ne traže previše i ne žele u hi-fi sustav uložiti jako puno novaca. Ja sam jedan od takvih. Imam stereo reciver Marantz 4021 i trenutno zvučnike Jamo studio 110. Taj Marantz je trajno rješenje, a zvučnici privremeno. CD player ne mislim kupovati. Sve je spojeno na Tv i komp.

E sad problem je u tome da je prostorija velika (35 kvadrata), a zvučnici mali i slabi. Puno puta sam čuo verziju "kome nije dosta basa neka kupi subwoofer". Ne znam na koji način se to spaja na moj receiver i da li je to uopće moguće. Da li je potreban obavezno aktivan woofer ili može i običan? I da li bi bilo pametnije i zvučno kvalitetnije kupit jače zvučnike umjesto kupnje woofera?

Želja mi je jednog dana imati Wharfedale diamond 9.6. To bih smatrao trajnim rješenjem. Zanima me vaše mišljenje o tome. Također me zanima i vaše mišljenje o zvučnicima Celestion F 38.

Pozdrav!
Nevio iz Koprivnice
nevio.zovko (A) belupo.hr

ODGOVOR:
Radije zaboraviti priču oko subwoofera. Najslabija karika su zvučnici, oni imaju loš zvuk, njih zamijenite za neke druge (podne).

ODAKLE DA POČNEM?

Lijep pozdrav svima!

Izvor zvuka: PC, spojen najeftinijim kabelom 3,5mm stereo bananica na 2 rca s pojačalom Harman/Kardon HK 670, a HK 670 spojen Klotz kabelom 1×trs na 2x ts na Cerwin vega CV-1800. Zvučnici su Mission M 35i + JBL ES 100. Od glazbe slušam: rock, metal, a i zalomi se kakav trance ili rave sve u FLAC formatu! Zvučnici su spojeni kablovima norstone 2×4 kvadrata. Soba je trenutno 16m2 ali bit će oko 25m2. Znam da su zvučnici preveliki za tu kvadraturu.

Pitanje glasi: da li se isplati ulagati u trenutni sistem da dobijem kvalitetniji zvuk i šta bih trebao mijenjati? Taj sistem ima puno basa što se reducira koliko toliko, visokih također a srednjih jako slabo.

Dajte savjet odakle da počnem.
Pozdrav od Stanislava,
stanislavvujic (A) gmail.com

ODGOVOR:
U ovom trenutku vam se ne isplati ulagati u trenutni sistem. Kao što možda znate, najvažnija karika u Hi-Fi lancu je soba. Nije čudo da imate puno basa kada ste velike zvučnike postavili u relativno malu sobu. Nema nikakvog smisla trenutno kupovati nove stvari kada ćete se uskoro premjestiti u drugu sobu. Prvo se preselite, kao što najavljujete, u sobu od 25m2 jer u toj će sobi sistem zvučati sasvim drugačije, nakon toga možemo razgovarati o kupnji novih stvari.

GRAMOFON?

Poštovani!

Ne tako dugo natrag "otkrio" sam vašu stranicu gdje se mogu pročitati izvrsni članci, savjeti, puno je dobrih oglasa... U vašim savjetima vidljivo je vaše veliko znanje što se hi-fi-a tiče, i baš zbog toga pišem ovaj mail, zamolio bih za jedan savjet, ako je moguće...

Imam gramofon JVC QL-A2 sa zvučnicom Nagaoka MP-110. Nije da nisam zadovoljan gramofonom, solidno, dobro svira, ali ipak ništa posebno, ipak je to krajem 70-tih i početkom 80-tih bio entry-level gramofon. U nekoj skoroj budućnosti namjeravam kupiti gramofon više klase, pa me zanima vaša preporuka. Nekako sam bliži vintage gramofonima tipa Dual CS-5000, 704, restorirani Thorensi, viši modeli JVC/Denon i slično. Ili bi ipak bolje rješenje bila nabava novijeg gramofona tipa Rega/ProJect. Budget bi mi bio između 300-400 evra.

Za vaše mišljenje, preporuke vam se istinski zahvaljujem.

Pozdrav,
Boris, Maribor
borishranjec (A) gmail.com

ODGOVOR:
Ako dvoumite između kupnje novog (iz dućana) ili rabljenog gramofona, dvojbe nemamo - kupite rabljeni gramofon. Dobit ćete puno više za svoj novac. I ne morate nužno kupiti baš vintage gramofon star 20 ili 30 godina, u oglasnicima ćete naći i rabljene gramofone koji su novijeg datuma proizvodnje. Ako vas brine kupnja rabljenog gramofona, razloga za brigu nema - gramofon je, u suštini, jedna vrlo primitivna i mehanička naprava na kojoj se i nema puno toga za potrgati, tj. ono što se i potrga (najčešće se istroše remen, zvučnica...) se da lako zamijeniti. I za kraj, nakon što kupite gramofon nađite stručnu osobu koja će vam ga poštelati.

SACD REPRODUKCIJA

Dobar dan,

imam Compaq laptop, da li se i na koji način na njemu moze vršiti stereo/multichannel reprodukcija SACD-ova?! I na koji način?

Hvala,
Marko Radulović
radulovi.marko (A) gmail.com

ODGOVOR:
DSD fileovi na SACD-u se ne mogu reproducirati s vašeg PC-a. Ni kao stereo ni kao multichannel. Zbog zaštite SACD layer-a, CD, DVD ili Blue ray čitači na PC-u ne "vide" DSD fileove. Jedino možete slušati i ripati red book layer na hibridnim SACD-ovima. Primjerice, Sony nudi jedan PC na kojem je sve to moguće.