SOLARNE ERUPCIJE I KOZMIČKO ZRAČENJE

ili... zašto audiofili ne vole slijepe testove

  tekst: Dalibor Kasač, srpanj 2013 [www.ap-linux.com]

Kada uvjerite audiofile da je samo najskuplje ujedno i najbolje, onda se više ne morate brinuti kakav ćete proizvod dovesti na tržište. Bitno da je nešto skuplji, malo veći i robusniji od prijašnjeg. Dodavanje nekog simboličnog broja uz naziv ili oznake Signature ili Reference opravdat će cjenovnu razliku. "Logika" koja automatizmom povezuje kvalitetu high-end audio proizvoda s njihovom cijenom dovela je do općeg košmara i divljanja cijena audio proizvoda sasvim prosječne kvalitete.

Tko onda danas kupuje savršeno dizajnirane, precijenjene, predimenzionirane i zvukovno nezanimljive uređaje za navodno vjernu reprodukciju zvuka? Sasvim sigurno samo audiofili koji nisu u stanju samostalno procijeniti kvalitetu istih. Kako inače objasniti prodaju stereo sustava čije cijene s ožičenjem gomilaju nule, a njihova sposobnost vjerne reprodukcije zvuka ostaje na samo jednoj – nuli.

U doba procvata Hi-Fi-a tijekom 1970-ih i 1980-ih godina, uređaji za reprodukciju glazbe imali su sasvim drugačiji karakter zvuka. Ciljna skupina tadašnjih audio proizvođača bili su poznavatelji glazbe, jer audiofila još nije ni bilo. U to vrijeme audio tržište je sa svojim potrebama diktiralo nivo kvalitete audio proizvoda. Danas audio industrija s pretećim portalima i časopisima diktira potrebe tržišta. Audiofili su postali pasivna grupacija impresionirana tehničkim karakteristikama savršeno izrađenih i masivnih, ali zvukovno dobrim dijelom ispraznih uređaja, koja uživa u servilnom odnosu prema mainstreamovskim "istinama" i ne vidi ništa izvan okvira nametnutog od specijalista za subliminalnu komunikaciju iz marketinga audio industrije.

Sve je, dakako, još i svesrdno potpomognuto subjektivističkim "analizama" i tekstualnim konfabulacijama koje čitamo na glavnim audio portalima pod sasvim neprimjerenim naslovom - "Testovi audio uređaja". Opčinjenost high-end audiom dovela je audiofile u stanje potpune letargije, iz koje se bude samo kada im netko dirne u dogmu. Pokušate li razumski utjecati na duboko ukorijenjene stavove, reakcija je uvijek agresivna. A agresija je uvijek izraz nemoći. Zašto audiofili misle da je nemoguće da uređaji od 300-400 eura zvuče bolje od istih takovih kojima je dodana još jedna nula - to si nisam do danas uspio objasniti. Kada im se to u slijepom testu pokuša dokazati, onda za čudne rezultate optužuju način testiranja, loše uvjete, krive uređaje, solarne erupcije, kozmičko zračenje itd...

Nikada, za činjenicu da se u nekom slijepom testu sasvim običan uređaj ili žica ne da razlikovati od nekog stravično skupog uređaja ili žice, ne okrive high-end audio industriju ili portale koji su te iste skupe uređaje ili žice ustoličili na pijedestal nedodirljivosti. Tako da se slobodno može reći da je modernoj high-end audio industriji potpuno uspjelo uspostaviti punu kontrolu nad ljudima koji troše neopravdano velike količine novca na njihove prozvode.

Zbog toga me cijela organizacija modernog high-end audia izuzetno podsjeća na neku od dobro organiziranih sekti, koje štuju principe nametnute od voljenih vođa i slijede njihove ideje ne propitujući ih. Ali kao i uvijek u dogmatski organiziranim sustavima, želja za istinom i slobodom nadjačava represiju. Samo malo intenzivnija Google pretraga dovest će vas brzo do nezavisnih portala koji su već dulje vrijeme orijentirani na tražanje objektivne informacije o high-end audio uređajima.

Tako se recimo španjolski audio portal www.matrixhifi.com odlučio posvetiti traženju istine o high-endu. Da bi što više čitatelja našeg nezavisnog portala Audio Puls dobilo puni uvid u međunarodni audio objektivizam, donosim puni prijevod odlomka Philosophy, s navedenog španjolskog portala:

Glavni i primarni cilj ovog web portala je sakupiti maksimum zdravih informacija o Hi-Fi komponentama i što veći broj Hi-Fi uređaja podvrgnuti serijama eksperimentalnih komparacija, baziranih na znanstvenoj metodi koja se može reproducirati bilo kada i bilo gdje, pod najrigoroznijim uvjetima.

Namjeravamo sakupiti bazu podataka Hi-Fi opreme koju bismo onda podvrgli testiranju i tako utvrdili njenu stvarnu kvalitetu. Sasvim je očito da nam proizvođači, uvoznici ili distributeri neće posuditi ili dati na raspolaganje svoje uređaje na objektivno testiranje, pa želimo motivirati što više privatnih vlasnika audio opreme da nam dozvole da testiramo njihovu opremu. S više testova uspjeti ćemo povećati listu opreme i što je najvažnije - provesti što više slušnih testova.

Nepotrebno je reći da smo mi samo grupa Hi-Fi entuzijasta koja želi izvrsnost Hi-Fi opreme kao i svi drugi, ali pravu, istinsku izvrsnost može se utvrditi isključivo putem strogo kontroliranih slijepih testova.

Neki nas optužuju da kod nas sve zvuči jednako, ali mi se samo ne udaljavamo od istine – rezultati naših ispitivanja mogu do neke granice biti dosta veliki udarac (tradicionalnom Hi-Fi testiranju – op. autora), ali mi pokušavamo i to vrlo uspješno ne utjecati na rezultate testiranja i zauzimamo neutralnu poziciju koliko je to god moguće.

Inzistiramo na činjenici da smo vrlo zainteresirani za pronalaženje razlika između audio komponenata, ali dokazi sakupljeni do sada se ne mogu ignorirati. Cijena koju se mora platiti za loše ili sasvim prosječne Hi-Fi komponente je jako visoka, pa smatramo svaku ispravnu informaciju o krivim investicijama u Hi-Fi uspjehom.


Prije nego što se pozabavimo s provokativnim slijepim testom koji je objavljen na njihovom portalu, mislim da treba naglasiti važan detalj iz gore navedenog prijevoda. Španjolski objektivisti potpuno su svjesni da im ni proizvođači ni distributeri neće posuditi svoju opremu na slijepo testiranje, jer dobro znaju da na rezultate takvog testiranja ne mogu utjecati. Zamislite, početkom 21. stoljeća proizvođači i distributeri ultra skupe opreme za vjernu reprodukciju glazbe ne žele da kupci njihove opreme dobiju objektivnu informaciju o njenoj kvaliteti (!). Kao što ste možda primjetili, i naši su distributeri u zadnje vrijeme dobrim dijelom povukli svoje reklame s Audio Pulsa, a naznake o tome da na komponente za testiranje možemo zaboraviti su i više nego jasne. Međutim, to nas nimalo ne uzbuđuje. Imamo i za to rješenje - slično onom španjolskom.

Ono što bi svi audiofili konačno trebali shvatiti jest da audio industrija i distributeri njenih proizvoda jednostavno ne žele da se bilo koja audio komponenta podvrgne objektivnoj kritici i da se to objavi. Zato nemojte nikada zaboraviti da je svaki trgovac / distributer Hi-Fi opreme u direktnom sukobu interesa kada vas pokušava uvjeriti u kvalitetu proizvoda koji vam želi prodati. Zbog toga su nezavisni audio portali jedino mjesto na kojem možete saznati objektivnu informaciju.

Test iz 2006. godine koji je opisan na španjolskom audio portalu otkriva dosta, rekao bih - heretičkih istina. Manje-više svi poznavatelji glazbe znaju da neke profesionalne audio komponente, čija cijena je smiješna u odnosu na prenapuhane high-end besmislice, često imaju zvukovne karakteristike koje ih svrstavaju uz bok, ili su još i bolje od jako skupih high-end komponenata. Osobno sam se na primjeru E MU 0404 USB audio interface-a uvjerio (na žalost se više ne proizvodi) da neki USB DAC-ovi od više tisuća eura rade jednako ili čak lošije od sive plastične kutije s AKM chipom. Španjolci su takvu herezu profesionalno dokumentirali na primjeru Behringerovog studijskog pojačala, koje u Zagrebu možete nabaviti za 1800 kn (!).

Samo radi informacije navesti ću koja dva sustava su testirana na ATC SCM 12 zvučnicima:

Sistem A:
* pojačalo Behringer A500 Reference
* DVD player Sony DVP-NS355 DVD
* interkonekti - bolje da ih ne vidite: crveno-bijeli plastični konektori, Chipoteka style
Obje komponente smještene su na klimavu drvenu stolicu, a cijena komponenata (dok su bile nove) zajedno sa žicama u trgovini nije prelazila 700 $.

Sistem B:
* pretpojačalo Classe CAP 80
* izlazno pojačalo YBA 2A
* CD player Wadia 6 VRDS 20 Bit
* interkonekt MIT Terminator 3 Proline XLR
Komponente su smještene na Lovan stalke, a ukupna cijena sistema premašuje 12.000 $.

Kao što sam već spomenuo, oba stereo sistema bila su spojena su na ATC SCM 12 zvučne kutije, a naizmjenično ukopčavanje sistema A ili B je bilo moguće.

Detalje o ovom izuzetno profesionalno provedenom testu čitajte na www.matrixhifi.com, a ja ću samo prokomentirati rezultate:
* 38 osoba je sudjelovalo u testu
* 14 osoba je izabralo sistem A kao najbolji
* 10 osoba je izabralo sistem B kao najbolji
* 14 osoba nije bilo u stanju čuti razliku između jednog i drugog sistema ili se jednostavno nisu odlučili ni za jedan od dva sistema


Ako sagledamo rezultate testiranja, možemo ustvrditi da je samo 26% sudionika prepoznalo skupi High-End sistem. Neki će reći da su oni ostali nesposobni i neiskusni. Ja bih samo dodao da je s obzirom na homogenost testirane grupe (svi sudionici su iskusni audiofili, tzv. "trained ears") i niski postotak odabira sistema B, puno vjerojatnije da su se za skupi sistem B odlučili nasumce.

Sve to u stvari uopće nije ni važno. Svrha ovoga testa je bila da upozori na vrlo male razlike između nekih jako skupih i nekih jako jeftinih stereo sustava. Sistem A (Sony DVD player i Behringer pojačalo) je toliko jeftin da bi, s obzirom na razliku u cijeni, bilo sasvim normalno da ga je barem 90% treniranih slušača odmah prepoznalo.

Kad malo pročitate detalje testa, bit će vam jasno da su uvjeti za sudionike testa bili gotovo idealni. Bez bilo kakvog stresa mogli su neograničeno slušati i ponavljati glazbene primjere.

Zbog toga za kraj, evo prijevoda zaključka s matrixhifi.com:

Rezultati govore sami za sebe:

Kako je moguće da bazični stereo sistem, toliko jeftiniji od “referentnog”, smješten na klimavoj drvenoj stolici, spojen najjeftinijim žicama, ostane praktično neprepoznat od većine audiofila?

I povrh svega, kako to da je tako puno ljudi izabralo jeftin, bazični sistem A kao onaj koji zvuči najbolje?

Zar utvrđivanje razlike između takva dva stereo sistema ne bi trebala biti dječja igra za iskusne audiofile?

Smatramo da svatko treba izvesti svoj vlastiti zaključak...


I mi također...........

INDEKS - ZNANSTVENI OBJEKTIVIZAM



Komentirajte ovaj članak.
Pošaljite svoje komentare putem maila
Komentare ćemo objaviti u rubrici Pisma i Savjeti